U organizaciji Bošnjačke kulturno-sportske zajednice, fudbalskog kluba SV Sandžak-Bosna Hanover 2018, te KUD Sevdah održan je veliki bajramski teferič u Hanoveru koji je okupio nekoliko stotina bošnjačkih porodica, sve sa jednim ciljem – da se čuva tradicija i da lijepi dani Bajrama budu provedeni okruženi najmilijima.

Nekoliko sportskih i kulturnih dešavanja tokom ovog bajramskog dana, za svačiji ukus po nešto.

Prije početka kulturno-umjetničkog programa odigran je turnir u malom fudbalu koji je brojao 16 ekipa, a gdje je pobjedu odnijela ekipa Plav iz Hanovera.

  • IMG_9098
  • IMG_9105
  • IMG_9110



Kulturno-umjetnički program otvorila je Amina Muslić ilahijom Hazreti Amina, a nakon toga su uslijedile tradicionalne sandžačke igre u izvjedbi KUD Sevdah.

 

 

 

 

 

 

 

 

Brojni gosti svojim prisustvom dali su podršku i svojevrstan doprinos ovoj manifestaciji, a došli su iz Sandžaka i širom dijaspore. Jedan od glavnih organizatora ovog velikog skupa Mijaz Ramdedović ističe da je sretan i ponosan što su Bošnjaci svjesni svoje vjere i tradicije, te što su prepoznali važnost u očuvanju i njegovanju istinskih nacionalnih vrijednosti. Ovakvih skupova treba imati još više, navodi on, što će, ako Bog da, biti tradicija u godinama koje dolaze.














 

 

 Uručenje nagrada

Uručeni su pehari i nagrade najboljim ekipama i pojedincima sa turnira, a sponzorima i donatorima zahvalnice za njihov rad, trud i pomoć u svakom smislu da manifestacija izgleda nesvakidašnje, čemu je svjedočio Hanover.

  • IMG_9524
  • IMG_9544
  • IMG_9562

 Sandžak televizija i ovoga puta medijski je pokrovitelj manifestacije, trudi se da bude bošnjački prozor istine u svijet, te da uvijek bude u korak sa dešavanjima u dijaspori i donosi nove lijepe priče naših Bošnjaka.

Glavni imam regije Niderzaksen i imam džemata u Hanoveru Aldin ef. Kusur u svom obraćanju prisutnima prenio je selame i poželio sve najbolje Bošnjacima u ovim mubarek danima.

Poznati izvođač domaće muzike Rizo Hamidović pobrinuo se za muzički program, uz podršku nekoliko renomiranih izvođača sevdaha i narodne muzike.

  • IMG_9230-1
  • IMG_9323
  • IMG_9355



Svi Bošnjaci  na jednom mjestu

 

Obraćajući se prisutnima predsjednik bošnjačkog džemata u Hanoveru hadžija Miljhat Muslić i jedan od organizatora skupa najavio je da će ovakva dešavanja uvijek biti podržana od strane džemata i drugih struktura, jer su ovo jedinstvene prilike da se svi Bošnjaci sastanu na jednom mjestu, razgovaraju i upoznaju se, šire lijepu riječ i budu u toku svih dešavanja. On se zahvalio svima što su došli da dodatno uveličaju ovu manifestaciju, a posebno ljudima iz organizacije i sponzorima koji su se potrudili da sve bude na najvišem nivou.

 

 

 

 Bacanje kamena, čuvanje tradicije

Uslijedilo je i tradicionalno takmičenje bacanja kamena sa ramena, kao i izbor za miss dijaspore. Spajanje tradicionalnog i modernog.

  • IMG_9612
  • IMG_9660
  • IMG_9726



Gosti iz Sandzaka

Gosti iz Sandžaka bili su Almir Muratović, koji je ispred BKZ-a u Petnjici promovisao ideju izgradnje Bošnjačkog kulturnog centra u Petnjici, čiji su radovi u toku, te gospodin Ćamil Ramdedović, promovisavši pritom svoje djelo “Musina jama”.

  • IMG_9166
  • IMG_9684
  • IMG_9749

Uz tradicionalna jela, dobru organizaciju i poslugu Bošnjaci su fino proveli ovaj dan Bajrama. Nekoliko generacija, od onih najstarijih do onih najmlađih, svi jedni pored drugih svjedočili su o snazi Bošnjaka dijaspore. Ostaje još samo jedna želja, da ovakvih manifestacija bude i u budućnosti.

SANA – HAMZA ŠKRIJELJ

 

 

U Svečanoj sali Generalnog konzulata Crne Gore u Frankfurtu na Majni u subotu 17 marta 2018 godine upriličena je promocija knjige „Musina jama", autora Ćamila Ramdedovića iz Petnjice.  O knjizi su govorili Fajiz Softić književnik iz Luxemburga, Dino Burdzević-književnik iz Frankfurta, Rifat Stanković - pisac poezije iz Frankfurta, Dejan Vuković-poklonik književnosti iz Frankfurta i autor knjige, gospodin Ćamil Ramdedović.
Promocija je izazvala veliko interesovanje, pa je svečana sala Generalnog konzulata CG bila ispunjena do posljednjeg mjesta.

Pripremio: Osman Destanovic

Na početku promocije moderator programa gospodin Osman Destanović pozdravio je prisutne goste pridošle iz Podgorice, gospodina Predraga Mitrović, direktora Uprave za dijasporu Crne Gore, Genralnog konzula CG u Frankfurtu gospodina Branislava Karačića i osoblje konzulata, te mnogobrojne prisutne poklonike knjige i drobre pisane riječi.

 

 

 

 

 

 Po prestavljanju promotera slovo o knjizi prvi je dao književnik Dino Burdzević.

Kazivanje o knjizi gospodin Burdzević započeo je čitanjem dijela knjige koji opisuje izvor rijeke na kome su žene prale vunu i rublje, te pronašle zlatni nakit koji je tu izronio iz zemnih dubina.

"Nema sigurno kraja na svijetu da nema svoje mitove i legende, od mjesta do mjesta, od grada do grada. Bilo bi dobro da svaki grad ili regija ima po jednog čovjeka kakav je Ćamil Ramdedović i da se napravi jedna mapa nih. Sigurno bi bilo interesantno i za historiografiju, ali i za očuvanje identiteta. Imam jednog prijatelja koji mi je na pitanje odakle je, odgovoro: "Iz Daščje rijeke! Na moje dodatno pitanje: A dje ti je to? Odmah izpod Musine jame, glasio je odgovor", radi čega je nagradjen aplauzom.

 

 

 

Drugi po redu promoter književnik Rifat Stanković pročitao je tekst Faiza Softića kojim se opisuje dogadjaj i stradanje svatova. Prikazao je glavne likove koji se u knjizi pominju, kao i sporedne uloge počev od komandanta tvrdjave do surladzija i komordzija. Kao i članove pašine pratnje i druge likove.

"U ovoj legendi protkanoj prozom i epikom Ćami Ramdedović se pokazao kao talentovani epičar. Knjiga Musina jama je tako napisana da se po njoj može snimati film ili neko drugo dramsko djelo. Izuzetno kvalitetno štivo i najtoplije preporučujem za čitanje"- time je Stanković završio svoj nastup.

 

 

 

 

Književnik Faiz Softić, najprije je pozdravio prisutne rekavši da su mu mnoga lica poznata. Posebno se zahvalio gospodinu Predragu Mitroviću, direktoru Uprave za dijasporu Crne Gore, koji stigne tamo gdje god treba. Nema nigdje značajnijeg dogadjaja u Evropo, a da on ne stigne. Kako?! I sam se začudio, te se još jednom zahvalio gospodinu Mitroviću, radi čega je pozdravljen aplauzom prisutnih.

"Iskreno rečeno ja sam do sada bio autor mnogih knjiga. Ćamil je bio zanimljiva ličnost i prije nego se pojavila ova knjiga. Zanimljiv po tome što ima devet sinova i tri ćerke. I od sve te djece devedeset posto su obrazovani, visoko obrazovani i dobro se uklopili i snašli u društvima gdje žive i rade. Prije pet godina boravio sam u kući Ćamila Ramdedovića gdje smo razgovarali o Musinoj jami i vidio materijal na kome on dobro radi. Kasnije se knjiga pojavila na promociji u Luxemburu. Knjiga je interesanta po više aspekata. U bezdan je otišlo sto svatova, nestali su. Ali poslije se pojavljuje zlatni nakit. Putuje od kuće do kuće, od porodice do porodice došavši kod Ćamila, pa je Ćamil potodio devet sinova i tri ćerke. Zatim je nakit otišao u drugu porodicu gdje su se takodje radjala djeca i to pretežno muška, što je važno i značajno za ovu sredinu. Sad o čemu se radi? Radi se o nekom Božijem balansu. Sa jedne strane proplo u bezdan sto svatova sa nevjeston, a sa druge strane prodica koja ima nakit u posjed radja joj se puno zdrave djece". Gospodin Softić je ocijenio knjigu kao rijedak kulturni dar sa jako puno specifičnih metafora i najtoplije preporučio za čitanje.


Zapaženo je bilo izlaganje gospodina Dejana Vukovića, konzula u GK Crne Gore, promotera knjige, poklonika pisane riječi, velikog intelektualca, filantropa i reklo bi se najomiljenijeg Crnogorca u ovom dijelu Njemačke, radi njegove blage naravi i sposobnosti za jednostavnu ljudsku komunikaciju i blizinu sa svima. Gospodin Vuković je u svom kratkom i jezgrovitom izlaganju u slovu o knjizi iznio niz elemetana koji je čine vrijednom i kao takvom da zaslužuje pažnju čitalaca.

Svoje izlaganje počeo je adekvatnom komparacijom : " Uvaženi prijatelji, najljepše stranice čojstva i junaštva u Crnoj Gori ispisao je umnim perom slavni vojvoda Marko Miljanov u zrelim godinama svog života. Isto tako u zrelim godinama Ćamil Ramdedović je napisao knjigu Musina Jama. Na stoga odiše prijatnom toplinom, posebnim senzibilitetom, a naročito zrači ljubavlju prema rodnom kraju Bihoru. Musina jama je jedna saga o vitalnim bihorcima, čestitim i žilavim gorštacima i njihovom bitisanju u jednim surovim vremenima. To je priča o jednom drevnom kraju Bihoru koji je godinama unazad bio stecište trgovačkih karavana koji su išli ka Podgorici, Skadru, Dubrovniku, Tirani. To je, možemo reći, dragocijen šareni ćilim koji je , možemo reći, protkan pričama iz prošlosti, običajima folklorom i tradicijo Bihora. U osnovi to je jedna ljubavna priča koja nije ni započeta već je u duhu antičkih vremena postala tragična i prerasla u legendu Koju je Ćami Ramdedović pretočio u knjigu. Ćamil Ramdedović je svoj radni vijek proveo u medicini. Uz to je i pisac. To ga stavlja u klasu znamenitih ljudi u crnogorskoj povijesti koji su istovremeno i ljekari i pisci. Tu izmedjuostalog moramo istaći dr. Anta Gvozdenovića koji je bio diplomata, ljekar, general i putopisac za vrijeme Kralja Nikole. Bogdana Šekela, koji je takodje bio ljekar, poznati književnik i novinar... . Našeg savremenika iz Plava Senadina Pupovića koji radi u Podgoricu i piše narodnu pojeziju. Tu j sad i Ćamil Ramdedović, a moemo dodati i Rifata Stankovića koji je već treće desetljeće u medicini, a takodje piše pojeziju. Ono što je važno istaći za knjigu Musina Jama to je da je ona nastala iz naše usmene književnosti. To uzdiže Crnu Goru na jedan poseban pijedestal. Znači ta usmena književnost i narodna pojezija na kojj se napajao Ćamil Ramdedović, prvo na rodnom ognjištu, a onda i kao medicinski radnik koji je obišao i najudaljenija domaćinstva od Bihora, pa do Vasojevića dje su, možemo redji, vrlo jak korijen istočeni plodovi usmene književnosti, time se napajao. A imao je uzore u velikanima narodne pojezije u Crnoj Gori koji izmedjuostalih personifikuju Starac Milija, slijepi Ćor Husović iz Kolašina, Murat Kurtagić iz Rožaja, Radovan Bećirović iz Trebještine i naravno nenadmašni Avdo Medjedović iz Bijelog Polja. Zato sa punim pravom možemo reći da ova knjiga Musina jama obogaćuje crnogorsku književnost i kulturu. Posebno našu multikulturu jer je sačuvala od zaborava i baštini kulturnohistorijsko naslijedje Bošnjaka - muslimana u Crnoj Gori. Na kraju ja bih pročitao misao velikana Jugoslovenske književnosti Ive Andrića koja se sa punim pravom može primijeniti i na ovu knjigu, citat I.A.: NAROD PAMTI I PREPRIČAVA ONO ŠTO MOŽE DA SHVATI I ŠTO USPIJE DA PRETVORI U LEGENDU. SVE OSTALO PROLAZI MIMO NJEGA BEZ DUBLJEG TRAGA SA NEMOM RAVNODUŠNOŠĆU BEZIMENIH PRIRODNIH POJAVA NEGIRA NJEGOVU MAŠTU I NE OSTAJE U NJEGOVOM SJEĆANJU- kraj citata, posle čega je ispraćen velikim aplauzom.


Autor knjige, gospodin Ćamil Ramdedović na početku izlaganja pozdravio je prisutne, izrazio čast što su došli u tako velikom broju i zadovoljstvo što se nalazi medju njima. Istakao je da osjeća posebnu privilegiju što se ova promocija održava u Generalnom Konzulatu Crne Gore. Posebno se zahvalio Generalnom konzulu gospodinu Branislavu Karadziću sa saradnicima, a naročito gospodinu Mitroviću koji je došao iz Podgorice ispred Vlade Crene Gore. Zahvalio se promoterima kao i moderatoru gospodinu Osmanu Destanoviću za angažovanje na organizaciji promocije u Frankfurtu. Dalje je istakao da je knjiga Musina jama plod istraživanja najčuvemije legende na prostoru Bihora i šire koja se decenijama prenosila sa koljena na koljeno kroz priče dugovječnih ljudi sa tog prostora koji su živjeli od 100 do 120 godina.
"Pričali su ljudi o toj tragičnoj i bolnoj legendi. O svadbi momka iz Bihora i djevojke sa Pešteri. Priča o tragediji proširila se široko sve do Stambola jer je i otuda bilo svatova. Vrijeme u koje se ovo desilo je vrijeme Osmanskog carstva 1849 godine. Na pronadjenom nakitu utisnuta je upravo datum sa ovom godinom. Postoje eksponati iz tog vremena koji s emogu vidjeti, a nalaze se kod autora knjige, odnosno kod mene. Moja je želja bila da se legenda spasi od zaborava, što sam to i uradio. ZAto koristim ovu priliku da vas pozovem da se što češće družite i medjusobno pomažete. Ne mogu a da ne kažem iako su promoteri o tome nešto rekli. Cijeli radni vijek sam pomagao ljudima i činio dobra djela, a i meni je Bog dobro dao. Formirao sam brojniu porodicu, tri ćerke i devet sinova, sve je to zdravo i veselo ... "- poslije čega je uslijedio aplauz. Dalje je nastavio:" U mojoj porodici ima deset visokoškolskih diploma, dva su srednjoškolca, imam i pet magistarskih diploma. To je je snaga u proodici i u društvu, pi i šire, smatram u državi. Ova knjiga ne bi mogla da izadje da nisam imao snažnu podršku porodice i mojih prijatelja koji su pomagali". Na kraju se još jednom zahvalio svima i iznio spremnost za odgovore po pitanju sadržaja knjige ukoliko ima nejasnih pitanja, poslije čega je uslijedio aplauz.

Knjiga je medju publikom izazvala veliko interesovanje pa je bilo veliki broj pitanja o raznim detaljima iz sadržaja knjige. Nakon promocije organizator je priredio malu zakusku u obližnjem restoranu gdje je druženje učesnika promocije trajalo do kasno u noć.

 

 

 

U četvrtak 15.03.2018 godine, Ambasador Republike Kosovo u Njemačkoj njegova exelencija ASTRIT ZEMAJ sa suprugom, priredio je svečani prijem povodom Dana državnosti Republike Kosovo u prijemnom holu Deutsche Bank - Berlin.

Pripremio: Osman Destanović

 

Na poziv njegove exelencije Ambasadora Astrita Zemaja i supruge, svečanosti proslave jubileja 10 godina državnosti Republike Kosovo, prisustvovali su i predstavnici bošnjačkog udruženja "Dijapora Bošnjaka Kosova - Njemačka" e.V. , predsjednik Osman Destanović i predstavnik udruženja Evropa za Opstinu Petnjica e.V. gospodin Mijaz Ramdedovic , te autor knjige Musina Jama gospodin Ćamil Ramdedovic. Tokom kurtoaznog razgovora sa gospodinom Ćamiom Ramdedovićem, njegova ekselencija Ambasador Kosova, gospodin Astrit Zemaj ispoljio je interesovanje za književno stvaralaštvo sandzačkog pisca i njegovu knjigu Musina jama. Gospodin Ramdedović je u kratki crtama prezentirao sadržaj knjige što je vidno oduševilo gospodina Zemaja, pogotovu što je rodjen i odrastao u Peći. Kao znak sjećanjana novo poznanstvo i u duhu zahvalnosti na pozivu u Berlin gospodin Ramdedović je poklonio Ambasadoru primjerak svoje knjige, na čemu se Nj.E. Ambasador srdačno zahvalio.

 

  • a
  • b
  • c

  • d
  • e
  • f

  • g
  • i
  • j

  • k
  • l
  • m

  • n
  • o
  • p

 


Ćamil Ramdedović - Autor knjige

Luxemburg, 10.02.2018 godine, grad Tetange, bio je mjesto kultrnog dogadjaja gdje je održana promocija knjige MUSINA JAMA autora Ćamila Ramdedovića iz Petnjice. Organizatori promocije knjige, kao i domaćini Kulturnog centra gdje se održavala promocija, nesebično su se potrudili da ukupna atmosfera bude na najvišem nivou u čemu su potpuno uspjeli.

Pripremio: Osman Destanović

Promotivni skup je otvorio gospodin Fajiz Softić, književnik i publicista iz Luxemburga, kom prilikom je pozdravio prisutne i izrazio zadovoljstvo što je  u prilici biti jedan od promotera tako važne i sadržajne knjige kao što je Musina jama. Prije svog izlaganja najavio je promotere: književnicu Selvu Šabotić-Ramčilović, gospodju Almu Mucević Čivović, gospodina Remziju Hajderpašića, književnika iz Luxemburga i autora knjige Ćamila Ramdedovića.

U nastavku, gospodin Softić je izmedjuostalog napomenuo: " Istina, mi smo ovu knjigu već promovisali ovdje u Luxemburgu, ali je važno da se opet promoviše, postavi jedna vrsta interakcije izmedju knjige, autora, promotera i publike. Iz tog razloga što su mnogi pročitali ovu knjigu i sada mogu progovoriti o tekstu. Knjiga Musina jama je vrlo interesantna knjiga. I sam sam htio pisati o tome, ali sam se obradovao kad sam saznao da je moj prijatelj Ćamil uradio mnogo toga." U daljem nastupu gospodin Softić je iscrpno iznio glavne likove knjige o čemu je slikovito, znalački i kako to književnici rade svoje utiske prenio publici.
Po završetku izlaganja gospodina Softića riječ je dobila gospodja Selava Šabotić Ramčilović književnica iz Luxemburga. Gospodja Ramčilović je pozdravila prisutne i izrazila zadovoljstvo što ima priliku da iznese svoje impresije o knizi Musina jama, prvom književnom djelu gospodina Ćamila Ramdedovića. Na početku je čestitala gospodinu Ramdedoviću na priči koju je iz višedecenijske legende pretočio u autentično prozno-epsko djelo prezentovano autentičnim jezikom Bošnjaka i nastavila:
"Bošnjaci u Bihoru, tačnije u Sandzaku, imaju svoju historiju, svoju kulturu, svoju tradiciju koja je kroz vijekove i ratove bila degradirana egzodusom i ljudskim dramama. Na sreću, u našem bošnjačkom biću je utemeljena i kultura zajedništva i humanizma što se jasno vidi kroz priču Musina jama" - nadahnuto je naglasila  gopodja Ramčilović radi čega je nagradjena aplauzom prisutnih.
Remzija Hajderpašić, književnik iz Luxemburga, na početku svog izlaganja rekao da je priča o Musinoj jami istinit dogadjaj, bar su to njegovi lični utisci,  koji zahvaljujući pripovjedaču gospodinu Ćamilu Ramdedoviću ima konture epskog dogadjaja, i to snažno da se i sam autor morao podobro namučiti kako bi  čitaoce ubijedio da se ne radi o  mitu nego o stvarnom dogadjaju.  "Ne baš davno vrijeme od nas ljudi su nosili čalmu, kako su nestale čalme tako je nestala je i riječ  kod ljudi. To je ona riječ koja se ne gazi i koja ima snagu zakletve. To tvrde ljudi u Rožaje govoreći: 'Od kako su nestali ljudi sa čalmama više čovjeku nemoš vjerovat ni na riječ, a bogomi nekima ni na zakletvu'."
Gospodin Hajderpašić je poslije interesantnog izlaganja završio  porukom da se treba napisati posebna knjiga u kojoj bi bili opisani običaji  u Bihoru i Sandzaku jer se oni razlikuju od sela do sela, navodeći konkretne primjere kod uzimanja i prstenovanja nevjeste.

Po završetku gospodina Hajderpašića, moderator Faiz Softić je prije najave sledećeg promotera uzeo malo vremena i zadržao se na motivu zlatnog nakita koji se pominje u knjizi. Zlatni nakit su pronašle žene i kružio je od porodice do porodice. U kojoj porodici se našao tu bi se radjala djeca i to pretežno mušaka, što se može protumačiti i kao Božiji dar, istakao je gospodin Softić

 Najavom promoterke Alma Mucević  Čivović koja je pročitala esej književnika Ferida Muhića ujedno recezenta knjige Musina Jama, napomenuo je da od profesora Muhića nije lako dobiti esej jer Muhićev književni opus ima veoma visoke standarde, što jasno govori o kvalitetu knjige koja se promoviše.

Gospodja Alma Mucević Čivović pročita je esej u kome se na samom početku piše: " Prva knjiga Ćamila Ramdedovića Musina jama je najorginalnija knjiga koju sam imao prilike preporučiti pažnji čitalaca. Naime, ona je ne samo napisana nego, očito i ispjevana". U dalje dijelu recenzije slikovito se opisuju književni motivi sadržani u tekstu knjige što je kulminiralo zaključkom da je pred čitaocima po mnogo čemu jedinstvena knjiga koja se izdavaču svesrdno preporučuje za štampanje, a najširoj publici za proširenje znanja, vidika i uživanje u čitanju.

Na kraju prvog dijela publici se obratio autor knjige Ćamil Ramdedović:" Poštovani  dame i gospodo, prijatelji i rodbino čast mi je i zadovljstvo što vas vidim u ovolikom broju i želim da vas sve pozdavim i poselamim. Posebno mi je drago što je promocija knjige po drugi put u Luxemburgu što me ispunjava velikim zadovoljstvom. Knjiga koja je pred vama je rezultat dugogodišnjeg istraživanja i zapisivanja. Musina jama je najčuvenija legenda na prostoru Bihora. Moja želja je bila da se ta čuvena legenda spasi od zaborava. Bio bih veoma srećan kad bi naša djeca imala u rukama knjigu o drugim brojnim legendama iz Bihora. Ovom prilikom želim da se srdačno zahvalim izdavačkoj kući "Almanah", uredniku  knjige gospodinu Faizu Softiću, kao i ostalim sagovornicima koji promovišu ovu knjigu. Posebno želim da se zahvalim mojoj brojnoj porodici koja me je snažno podržala u radu na ovoj knjizi", buile su završne riječi gospodina Ramdedovića.

U drugom dijelu kulturne večeri, gospodin Softić je podsjetio na običaj da se autor knjige ponešto pita vezano za sadržaji i postavio pitanje: "Je li se tvoj život promijenio od kako je izašla knjiga Musina jama"? Autor je potvrdio da se njegov život promijenio u pozitivnom smislu i da je radi toga veoma radostan i ponosan.


Poslije uvodnog pitanja gospodina Softića uspostavljena je komunikacija sa prisutnima i autor je odgovarao na brojna pitanja prisutnih tokom čega se razvila i interesantna diskusija.
Promociji knjige u Luxemburgu prisustvovao je veliki broj posjetilaca, među kojima su bili predstavnici bošnjačkih udruženja, kulturnog i javnog života Bošnjaka nastanjenih Luxemburgu, te prestavnici udruženja iz Njemačke. Promociji je bio prisutan i gospodin Edhem Djanović, pjesnik iz Pariza, po najavi pozdravljen velikim aplauzom prisutnih.
Knjiga je izašla iz štampe početkom 2015 godine u izdanju "Almanaha" iz Podgorice. Do sada je promovisana u Crnoj Gori, Sandzaku (Novi Pazar), i Luxsemburgu, a planirana je promocija i u Njemačkoj.
Sasvim na kraju organizator je pripremio prigodnu zakusku gdje je nastavljeno druženje sa aurtorom knjige, promoterima i književnicima do kasno u noć.